Vodiči za letovanje

Saveti, cene i priprema za odmor bez stresa

Hitna pomoć na plaži: vodič za roditelje (torbica za 60 sekundi i prvih 5 minuta)

Hitna pomoć na plaži: vodič za roditelje (torbica za 60 sekundi i prvih 5 minuta)

Većina porodičnih dana na plaži prođe bez ijedne ozbiljne situacije, ali kad nešto krene naopako, važno je prvih nekoliko minuta. Ovaj vodič daje ono što roditelj treba da ima spremno: torbicu koju možeš da proveriš za minut, jasan redosled radnji za prvih pet minuta i znake koji znače „odmah zovi hitnu“.

Ukratko

  • Nadzor: dete u vodi uvek je na dohvat ruke odraslog, a jedna odrasla osoba je „čuvar vode“ i ne gleda u telefon
  • Torbica: mala, spakovana unapred, sa listom koju proveravaš pre svakog polaska
  • Prvih 5 minuta: proceni, zaštiti, pomozi, pozovi
  • Broj za sve: 112 radi širom Evrope, a u Srbiji i Hrvatskoj hitnu zoveš na 194
  • Izgubljeno dete: ne ostavljaj svoju poziciju, javi spasiocu i pozovi pomoć ako ga ne nađeš za desetak minuta

Torbica za hitne slučajeve: spakuj je jednom, proveri za 60 sekundi

Najbolja torbica nije najveća, nego ona koja uvek stoji na istom mestu i koju stvarno poneseš. Dovoljan je mali vodootporan džep ili kesa sa zatvaračem koja ide u plažnu torbu, odvojena od peškira i užine.

Šta ide unutra

  • Rane: sterilne gaze, flasteri raznih veličina, elastični zavoj, hirurška traka i vlažne maramice bez alkohola
  • Alat: pinceta za bodlje i krpelje i mali makaze
  • Sunce i toplota: krema sa visokim zaštitnim faktorom, kapa sa obodom, rashladni oblog ili peškir koji možeš da pokvasiš
  • Tečnost: voda za piće i kesice za rehidraciju iz apoteke
  • Lekovi: ono što vaš pedijatar odobri (lek za temperaturu i bol u dozi za težinu deteta, antihistaminik) i lična terapija, ako je dete koristi
  • Kontakt: papirić sa tvojim brojem telefona koji dete nosi uz sebe, fotografija deteta u današnjoj odeći na telefonu, punjač i telefon u vodootpornoj kesi

Bodlje morskih ježeva i pauka najčešće se vade pincetom, pa ona vredi više nego što deluje. Lekove i doze nikad ne uzimaj „od oka“: pitaj pedijatra pre puta, a doze zapiši na papir u torbici.

Uradi odmah, za 60 sekundi: otvori torbicu i proveri tri stvari. Prvo, ima li gaza, flastera i pincete. Drugo, nije li nešto isteklo ili se istopilo na suncu. Treće, ima li dete papirić sa tvojim brojem i je li telefon napunjen. Ako nešto fali, dopuni to pre sledećeg polaska na plažu.

Pre nego što dete uđe u more: pravila koja sprečavaju najgore

Najveća opasnost na plaži je utapanje, a ono je tiho. Dete koje se davi retko viče i maše, pa roditelj koji „čuje“ da je sve u redu može da ne primeti ništa. Zato se pravila svode na nadzor, a ne na slušanje.

  • Nadzor na dohvat ruke: mala deca i slabi plivači ostaju u dometu odrasle osobe, koja ih drži ili stoji uz njih dok plutaju, plivaju ili se igraju u vodi.
  • Čuvar vode: kad ste u grupi, jedna odrasla osoba je zadužena samo za gledanje kupača, bez telefona i bez alkohola, a uloga se menja na svakih petnaestak minuta.
  • Nikad sami: niko ne ulazi u more sam, ni stariji klinac koji „odlično pliva“.
  • Prsluk za spasavanje: deca koja slabo plivaju nose ga u vodi i pored nje, a naduvani rukavići i dušeci nisu zamena za njega.
  • Skokovi: bez skakanja glavačke sa stena, mola i čamaca ako ne znaš dubinu, zbog povreda glave i kičme.
  • Pogledaj plažu: pre postavljanja peškira proveri ima li stakla, oštrog kamenja ili meduza na obali.
  • Rupe u pesku: kopanje do kolena deteta je dovoljno, a pre odlaska zatrpaj sve rupe, jer duboke mogu da se obrušu na dete.

Temperatura mora između 28 i 30 stepeni smatra se bezbednom i prijatnom za malu decu, ali i toplije more ne znači bezbednije. Ako ne znaš kakvi su talasi i struje, pitaj spasioca ili domaćine, a na plažama sa spasiocima postavi se tako da vas spasilac vidi.

Prvih 5 minuta: redosled koji važi za gotovo svaku situaciju

Kad dete vrisne, većina roditelja najpre trči. To je u redu, ali pomaže ako imaš i plan u glavi, koji se uvek vrti oko ista četiri koraka.

  1. Proceni: ima li krvarenja, diše li dete normalno, je li pri svesti, šta se tačno dogodilo.
  2. Zaštiti: izvedi dete iz vode, sa sunca i sa mesta povrede, pa ostani uz njega.
  3. Pomozi: preduzmi prvu pomoć za konkretan problem (vidi ispod).
  4. Pozovi: ako je situacija ozbiljna ili nisi siguran, zovi hitnu odmah i ne čekaj da „vidiš hoće li proći“.

Najčešći incidenti na plaži

Posekotine i ogrebotine

Isperi ranu čistom vodom i pritisni sterilnom gazom. Plitku ranu pokrij flasterom. Ako krv jako curi, pritisni gazu čvrsto rukom i drži bez prekidanja dok ne dođe pomoć, a ranu ne otvaraj da proveravaš. Duboku ranu, ranu sa prljavštinom koju ne možeš da izvadiš i svaku povredu koja zjapi treba da vidi lekar.

Meduze

  • Odmah izvedi dete iz vode.
  • Isperi mesto uboda morskom vodom i skini vidljive niti pincetom ili kreditnom karticom, ne golim prstima.
  • Ne ispiraj slatkom vodom, ne trljaj, ne stavljaj alkohol ni antiseptik, a ni urin.
  • Preporuke o sirćetu i limunu razlikuju se prema vrsti meduze, pa ispiranje morskom vodom ostaje sigurnim prvim korakom.

Pauk, škrpina i druge bodljikave ribe

Bol je jak i odmah. Izvadi bodlju ako je vidljiva, pa potopi povređeno mesto u vruću vodu, koja treba da bude topla, a ne vrela (proveri laktom da ne bi bilo opekotine). Otrov ovih riba slabi na toploti. Ne stavljaj led. Dete odvedi lekaru što pre, naročito kod pauka, jer se rana lako inficira. Ako se jave vrtoglavica, povraćanje, temperatura ili slabost, zovi hitnu.

Morski ježevi

Bodlje koje vire izvadi pincetom, a duboke ne čeprkaj. Mesto očisti i prati nekoliko dana, a ako se zacrveni, otekne ili ostane bolno, idi lekaru.

Ujed pčele ili ose

Izvadi žaoku strugnjem ivicom kartice i stavi hladan oblog. Odmah zovi hitnu ako se pojave otok lica ili usana, otežano disanje, jaka koprivnjača ili slabost. To mogu biti znaci teške alergijske reakcije.

Uradi odmah: ako dete otežano diše, ne reaguje, ima velik otok lica ili povredu glave ili vrata, ne „probaj prvo kod kuće“. Zovi 112 ili hitnu i ostani na vezi sa dispečerom.

Dete je nestalo: prvih 10 minuta

Na prepunoj plaži dete može da nestane za minut. Cilj je da što pre uključiš što više očiju i da proveriš vodu.

Šta odmah da uradiš

  1. Stani i orijentiši se: ostani tamo gde si, pogledaj oko sebe, a drugi odrasli neka krenu u dva suprotna smera.
  2. Javi spasiocu ili osoblju plaže: oni imaju način da brzo obaveste ceo prostor, a ti ostaješ u dometu da bi te dete našlo.
  3. Proveri vodu i okolinu vode: pogledaj obalu, mol, stene i dno plitke vode, jer je to najopasnija mogućnost.

Šta da kažeš osoblju

  • ime, nadimak i godine deteta
  • visina, boja kose, kupaći kostim ili odeća (pokaži fotografiju sa telefona)
  • gde je dete viđeno poslednji put i kad
  • da li dete zna da pliva i da li ima nešto uz sebe (prsluk, dušek, igračku)
  • tvoj broj telefona i mesto na kome ćeš stajati

Ako dete ne nađete za desetak minuta, ili ako sumnjaš da je ušlo u vodu, odmah pozovi 112 ili lokalni broj i javi da je u pitanju dete. Ne čekaj da „prođe još malo vremena“. Zato su papirić sa tvojim brojem uz dete i njegova fotografija na telefonu najvažniji deo torbice.

Toplota i iznenadna promena vremena

Sunce i vrelina umore dete mnogo brže nego odraslog. Pesak se na jakom suncu zagreje do oko 38 stepeni, pa dečje stopalo traži obuću ili senku.

Prepoznaj znake

  • Grčevi i znojenje: blaža iscrpljenost, dete je žedno i umorno. Senka, voda i odmor.
  • Toplotna iscrpljenost: bleda i vlažna koža, vrtoglavica, glavobolja, mučnina. Hladi i pij malo po malo.
  • Toplotni udar: vruća i suva ili crvena koža, zbunjenost, povraćanje, nesvestica ili grčevi. To je hitan slučaj, zovi 112 ili hitnu.

Prvih 5 minuta kod toplote

  1. Odvedi dete u hlad ili klimatizovan prostor.
  2. Skini višak odeće i hladi telo mokrim peškirom i vetrom, naročito vrat, pazuhe i prepone.
  3. Daj da pije vodu u malim gutljajima, osim ako je dete zbunjeno ili povraća.
  4. Ako nema poboljšanja za nekoliko minuta ili se pojave zbunjenost, povraćanje ili nesvestica, zovi hitnu.

Nevreme i grmljavina

  • Pri prvoj grmljavini napusti vodu i plažu i sklonite se u zatvoren prostor ili automobil.
  • Sačekaj bar 30 minuta posle poslednje grmljavine pre povratka u more.
  • Čvrsto zabodi suncobran i ne ostavljaj ga da leti, jer vetar ga lako podigne.
  • Dogovori sa decom unapred mesto okupljanja ako se razdvojite zbog nevremena.

Brojevi koje treba da imaš u telefonu

  • 112: jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve, a u Grčkoj je poziv besplatan i operateri govore engleski.
  • Srbija: hitna pomoć 194.
  • Hrvatska: hitna pomoć 194, spasavanje na moru 195, vatrogasci 193.
  • Grčka: hitna pomoć 166, policija 100, vatrogasci 199, obalska straža 108.
  • Crna Gora i Albanija: pozovi 112, a lokalne brojeve proveri i upiši pre puta.

Brojevi se povremeno menjaju, pa ih proveri u trenutku pakovanja torbice i upiši na papir pored brojeva smeštaja i osiguranja.

Zaključak: torbica, nadzor i plan od četiri koraka ne zahtevaju ni novac ni posebno znanje, samo malo pripreme pre polaska. Spakuj torbicu, upiši brojeve, napiši deci papirić sa tvojim brojem i pročitaj ovaj vodič još jednom pre puta. Ovaj tekst je opšti vodič, a ne zamena za pedijatra ili kurs prve pomoći, pa za doze lekova i hronične bolesti deteta pitaj svog lekara.

Pročitajte i još...

gdenamore logo

Informativni portal o destinacijama i plažama Jadrana i Egeja. Ponude preuzimamo od partnerskih agencija i uvek navodimo izvor.